U Narodnim novinama broj 123/03 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. Budući da te izmjene i dopune sadržavaju 60 članaka te je do tada važeći tekst znatno promijenjen, a uzimajući u obzir nepostojanje službenog pročišćenog teksta Zakona, prirediti smo redakcijski pročišćeni tekst da bi omogućili lakše korištenje njime. U tu je svrhu, kao prilog, dano pojmovno kazalo, a sve nove izmjene i dopune otisnute su masnim slovima.
Redakcijski pročišćeni tekst Stečajnog zakona obuhvaća:
- Stečajni zakon (Nar. nov.s br. 44/96 - u nastavku teksta: SZ)
- Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 29/99 - u nastavku teksta: ZID SZ 29/99)
- Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 129/00 - u nastavku teksta: ZID SZ 129/00)
- Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 123/03 - u nastavku teksta: ZID SZ 123/00)
- Uredba o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov.s br. 197/03)
- Uredba o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar, nov., br. 187/04)
Uz tekst su dane odredbe ZID SZ 29/99, ZID SZ 12000 i ZID SZ 123/03 koje su prestale nakon pročišćavanja teksta Stečajnog zakona.
Uvodna riječ autorice
Umjesto uobičajenog uvodnog obrazloženja koje bi značilo ocjenu i komentar odredbi ZID SZ-a 123/03, kao i njihovu kompatibilnost s postojećim odredbama i relaciju prema onim odredbama koje njegovim stupanjem na snagu gube pravnu vrijednost, prilažem slobodno interpretirani tekst kojim je predlagatelj ZID SZ-a 123/03 sam obrazložio Konačni tekst nacrta ZID SZ-a 123/03.
Ovaj pristup procjenjujem oportunim na temelju iskustva vlastite dvadesetogodišnje prakse u primjeni propisa. Naime, najveće nedoumice u primjeni određenih propisa moguće je otkloniti ukoliko se ima na umu, sudačkim rječnikom rečeno - intencija zakonodavca u propisivanju određenih pravnih rješenja.
Na identičan način postupljeno je i u samom pročišćenom tekstu Zakona, pa su odredbama koje su promijenjene ZID SZ-om 123/03 dodane poveznice kojima se upućuje na odredbu ZID SZ-a 123/03 i njen sadržaj uz dodatak interpretiranog obrazloženja Zakonodavca.
Razlozi za donošenje ZID SZ-a 123/03 uglavnom su sljedeći:
1. Dosadašnja praksa u primjeni Stečajnog zakona pokazala je da je stečajna procedura presiožena zbog prevelikog broja stečajnih tijela. Koordinacija njihova rada otežava i usporava njezino odvijanje. Poglavito je to izraženo kod sudova s manjim brojem sudaca (koordinacija rada stečajnog suca i stečajnog vijeća), te kod stečajeva s velikim brojem vjerovnika (sastav odbora vjerovnika).
2. Opći je dojam da su interesi Države i njezinih tijela nedovoljno angažirano i kvalificirano zastupani u stečaju, jer je izostala potrebna razina komunikacije između pojedinih državnih tijela, a osobito Ministarstva financija i Državnog odvjetništva. Vrlo su često upravo ti vjerovnici i njihova nemogućnost izjašnjavanja o temeljnim pitanjima (kroz odbor vjerovnika na primjer) bili razlogom nepotrebnog odugovlačenja postupaka.
3. Vjerovnici su nezadovoljni trajanjem stečajnog postupka i vrio je često prozivanje suda da se postupci nepotrebno razvlače, da postoje svrha sami sebi i da se stečajna masa često u velikom dijelu potroši na pokriće troškova stečajnog postupka.
4. Značajna prepreka efikasnijeg vođenja stečajnog postupka su i ponašanja razlučnih vjerovnika, osobito banaka, koji su nerijetko bili nezainteresirani za brzo okončanje stečaja, jer otvaranjem stečajnog postupka redovito vrio visoke kamate i dalje teku na njihove tražbine. Njihova pozicija u stečajnom postupku ionako je bila privilegirana, jer su svoje tražbine osigurali raznim sredstvima koja su im omogućavala prioritetno namirenje (odvojeno namirenje) i poziciju tzv. privilegiranih vjerovnika.
5. Stečajni zakon sadržavao je kvalitetnu podlogu za anuliranje štetnih posljedica određenih pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnog postupka kroz institut pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, međutim, neke od pretpostavki predviđenih za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika nepotrebno su prestrogo postavljene i bito ih je teško dokazati.
6. Poseban problem u provođenju stečajnog postupka predstavljao je nedovoljno jasno uređen položaj razlučnih vjerovnika, osobito odnos ovršnih postupaka koje oni radi nammnja svojih osiguranih tražbina pokreću i stečajnog postupka. Problemi su nastajali, zapravo, već samim pravilima o prijavljivanju tražbina ove skupine vjerovnika.
ZID SZ 123/03 pokušava pojednostavniti stečajnu proceduru, u prvom redu napuštanjem institucije stečajnog vijeća i povjeravanjem svih poslova stečajnog suda stečajnom sucu. Namjera zakonodavca je bila proceduru učiniti efikasnijom i bržom kroz sprječavanje mogućnosti da se pojedini postupci razvlače. To se namjerava postići uvođenjem vremenskih okvira u kojima se moraju donijeti ključne odluke u postupku i on provesti. U tu je svrhu predviđeno i zaključenje stečajnog postupka i samo manji dio imovine ostaje neunovčen, odnosno kad se ne može očekivati da bi on bio uspješno unovčen.
Kroz ZID SZ 123/03 se na praktičan način pokušavaju otkloniti neke nedoumice koje su se u primjeni Zakona javile u vezi s nekim njegovim odredbama, te na adekvatniji način riješiti odnos ovršnih postupaka i stečajnog postupka u ostvarivanju tražbina razlučnih vjerovnika.
Ukratko, moglo bi se reći da je ZID SZ 123/03 inspiriran s dva ključna načela i to:
a) načelom monokratnosti koje svoj odraz ima u zakonskim tješenjima kojima se poslovi u stečajnom postupku prenose sa stečajnog vijeća na stečajnog suca, kao suca pojedinca;
b) načelom koncentracije i vremenskog ograničenja koje se odražava u zakonskim odredbama kojima se postupak ubrzava i nastoji spriječiti njegovo odugovlačenje. To se poglavito odražava kroz zakonsko uređenje ključne odluke o tome hoće li se stečajni postupak provesti kao sanacijski, teoiganizadjski ili fikvidadjski stečaj. Odluke o tome moraju se donijeti u relativno ranom stadiju. Nadalje, unovčenje stečajne mase treba se obaviti u ograničenom vremenskom roku, a nakon toga se s neunov-čenom imovinom treba disponirati, između ostalog tako da se prenese na stečajne vjerovnike.
Za ukupni sadržaj odredaba ZID SZ-a 123/03 može se reći da izražavaju jasnu namjeru discipliniranja sudionika u postupku jer raznim ograničenjima (npr. rokovima) nastoji onemogućiti bilo kojem od sudionika u postupku (počevši od stečajnog suca koji vodi postupak, stečajnog upravitelja, stečajnih vjerovnika, bivših zaposlenika i dr.) da zbog propusta, nesavjesnosti, nezainteresiranosti ili namjerno utječe na tijek i trajanje postupka.
Lj. Hrastinski Jurčec
Priredila:Ljiljana Hrastinski Jurčec, dipl. iur., sutkinja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske
List Informator 
